CJELOŢIVOTNO UČENJE U SFERI SAVREMENOG OBRAZOVANJA, DRUŠTVA ZNANJA I ODRŢIVOG RAZVOJA

Autor(i)

  • Alman Kasumović Internacionalni univerzitet Brčko Distrikt
  • Rahim Gadžić Internacionalni univerzitet Brčko Distrikt
  • Aida Kasumović OŠ „Han Bila“, Han Bila / Travnik

##plugins.pubIds.doi.readerDisplayName##:

https://doi.org/10.59417/nir.2020.17.23

Ključne riječi:

cjeloţivotno učenje, društvo znanja, obrazovanje, odgoj, odrţivi razvoj, znanje

Sažetak

Globalna dešavanja i promjene u svijetu, temeljene na geopolitičkim stavovima i pristupima imaju refleksije na sve sfere društva i društvenih odnosa. Konkretno, ţelimo se osvrnuti na refleksije koje se svakodnevno dešavaju u području odgoja i obrazovanja na globalnom planu. Globalne reforme obrazovanja u svijetu se kotinuirano dešavaju, a samo ćemo pomenuti reformu visokoškolskog obrazovanja (Bolonjski proces) i promociju koncepta cjeloţivotnog učenja od strane Evropske komisije (Evropske unije).

O budućnosti odgoja i obrazovanja vrlo je teško prognozirati, ali se moţe očekivati modernizacija obrazovanja u svim pravcima. Obrazovni sistem mijenja svoju ulogu i postaje funkcionalniji, odnosno ima tendencije napretka i razvoja prema globalnom „društvu znanja“. Ovom razvoju obrazovanja doprinosi nagli tehnološki napredak i sistemsko uvoĎenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanje.

Savremeno doba u kojem ţivimo i radimo donosi nam različite ţivotne izazove i iskušenja sa kojima se moramo nositi, bez obzira na našu profesiju, pripadnost, opredjeljenost, stepen obrazovanja, prostor, vrijeme i druge okolnosti u kojima funkcionišemo, kao član društva i zajednice. Savremeno doba zahtjeva izgraĎeno i razvijeno društvo sa spremnim i sposobnim graĎanima, koji su u stanju odgovoriti izazovima, problemima i potrebama koje im se nameću. Odgovor na pomenute izazove leţi upravo na kontinuiranom učenju i usavršavanju, unapreĎenju nivoa znanja, sposobnosti i vještina, što nam svakako nudi globalni koncept cjeloţivotnog učenja. Značaj i vrijednost koncepta cjeloţivotnog učenja u području „društva znanja“ i „odrţivog razvoja“ zaista је neprocijenjiv, što će biti dijelom prikazano kroz ovaj stručni rad.

##submission.citations##

Čepić Renata: Pedagogija cjeloživotnog učenja. Nastavni materijal za kolegij: Peagogija cjeloţivotnog učenja. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, preuzeto sa https://www.ufri.uniri.hr/files/nastava/nastavni_materijali/141117_Renata_Cepic_Nastavni_mat erijal_PCO_LOCK.pdf (posjećeno 05. 04. 2020.).

Delors, J. (ur.) (1996). Learning: The Treasure Within. Paris: UNESCO. (hrvatskiprijevod: Delors, J. (ur.) 1998. Učenje – blago u nama. Zagreb: Educa.).

Preporuke Evropskog parlamenta i vijeća od 18. decembra 2006 (2006/962/EC) i 22. maja 2018. godine (2018/C 189/01) o ključnim kompetencijama za cjeloţivotno učenje.

Gadţić, R. (2018). Uvod u pedagogiju. Tešanj: Štamparija S d.o.o.

Memorandum o cjeloživotnom učenju (2000). Europska komisija, Bruxelles: SEC 1832(hrvatski prijevod) – Original: A Memorandum on Lifelong Learning, Commission of the European Communities, Brussels, 30. 10. 2000 SEC (2000) 1832.

Kasumović, A. (2020). Savremene tendencije kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika u procesu cjeloživotnog uèenja u osnovnim i srednjim školama na podruèju srednjobosanskog kantona, (Doktorska disertacija). Brčko distrikt BiH: Internacionalni univerzitet, Učiteljski fakultet.

Miljković, M., Sitarica, A. (2016). Društvo znanja. Zbornik radova Učiteljskog fakulteta u Prizrenu – Leposavić, str. 283–293. DOI: https://doi.org/10.5937/zrufpl1610283M

OECD. (2005). The Definition and Selection of Key Competencies: Executive Summary, OECD 2005, Definiranje i odabir ključnih kompetencija, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja – PISA centar (prevod na hrvatski jezik), Zagreb http://www.oecd.org/dataoecd/47/61/35070367.pdf (posjećeno 24. 03. 2020.).

Pastuović, N. (1999). Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja.

Zagreb : Nakladničko preduzeće „Znamen“.

Pastuović, N. (2006). „Kako do društva koje uči“. Odgojne znanosti. Vol. 8, br. 2, str. 421–441. Zagreb: Učiteljski fakultet.

Pastuović, N. (2008). „Cjeloţivotno učenje i promjene u školovanju“. Odgojne znanosti. Vol. 10, br. 2, str. 253–267. Zagreb: Učiteljski fakultet.

Sotirović, V. i sar. (2019). Metodologija naučnih istraživanja. Brčko distrikt BiH: Internacionalni univerzitet.

Suzić, N. (2005). Pedagogija za XXI vijek. Banja Luka: TT.Centar.

Šoljan, N. (2007). Taksonomija svjetskih razvoja u obrazovanju prema (de)konstrukciji pedagogije. U:

V. Previšić, N. Šoljan, N. Hrvatić (ur.), Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja (str. 411–440). Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo.

Španović, S. (2008). Didaktičko oblikovanje udžbenika: od otkrivajućeg vođenja do samousmerenog učenja. Novi Sad: Savez pedagoških društava Vojvodine.

Šutalo, V. i dr. (2006). „Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloţivotnog učenja – Učenje za sve“. Geod. list, 1, str. 51–57. Zagreb.

Uzelac, V., Vujičić, L. (2008). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Svezak 1, 2 i 3. Rijeka: Učiteljski fakultet.

Ţiljak, T. (2005). „Politike cjeloţivotnog učenja u Europskoj Uniji i Hrvatskoj”. Političko obrazovanje. Vol. 1, br. 1, str. 67–95.

##submission.downloads##

Objavljeno

2020-06-01

##submission.howToCite##

Kasumović, Alman, Rahim Gadžić, and Aida Kasumović. 2020. “CJELOŢIVOTNO UČENJE U SFERI SAVREMENOG OBRAZOVANJA, DRUŠTVA ZNANJA I ODRŢIVOG RAZVOJA”. NIR 1 (17):23. https://doi.org/10.59417/nir.2020.17.23.

Broj časopisa

Rubrika

Članci