PREDNOSTI I MANE GENETSKI MODIFIKOVANIH ORGANIZAMA
##plugins.pubIds.doi.readerDisplayName##:
https://doi.org/10.59417/nir.2015.7.151Ključne riječi:
Genetski inženjering, Genetski modifikovani organizmi, genetski modifikovana hranaSažetak
Genetski inženjering se danas nameće kao proizvod znanja i kao vrhunac dostignuća biotehnologije koji će doneti dobrobit čovečanstvu. To je možda na duži vremenski period i istina i ne treba biti kategoričan u stavovima. Međutim, postoje rizici zbog kojeg genetski modifikovane organizme (GMO) treba uvoditi vrlo oprezno i postupno. Genetski inženjering se već primjenjuje u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lekova (antibiotika, insulina, vakcina, interferona), a sve se više primenjuje u proizvodnji hrane. Prva modifikovana biljka koja se pojavila na tržištu je paradajz, još 1994. godine. Masovnu i brzu primenu genetskog inženjeringa nameću multinacionalne kompanije (Monsato, Syngenta, Aventis, DuPon), koje u tome vide mogućnost povećanja svojih prihoda. Većina takvih kompanija locirana je u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su pod njihovim uticajem počele široko upotrebljavati genetski inženjering u proizvodnji hrane. Danas one nastoje nametnuti svoj interes preko Svetske trgovinske organizacije (WTO) u čitavom svetu.
##submission.citations##
B.Qiu, Y. Zhang, Y. Lin, Y. Lu, Z. Lin, K. Wong, G. Chen, A novel fluorescent biosensor for detection of target DNA fragment from the transgene cauliflower mosaic virus 35S promoter, Biosens. Bioelectron., 41 (2013), pp. 168–171 DOI: https://doi.org/10.1016/j.bios.2012.08.017
V. Van Thu, P. Trung Dung, Le Thi Tam, P. Dinh Tam, Biosensor based on nanocomposite material for pathogenic virus detection, Colloids Surfaces B Biointerfaces, 115 (2014), pp. 176–181 DOI: https://doi.org/10.1016/j.colsurfb.2013.11.016
A. Zilio Dinon, D.Treml, C.Souza de Mello,A. Carolina Maisonnave Arisi, Journal of Food Composition and Analysis,Volume 23, Issue 3, May 2010, Pages 226–229 DOI: https://doi.org/10.1016/j.jfca.2009.12.002
Ž. Kaluđerović, GMO prvih dvanaest godina - stanje i perspektive, Socijalna ekologija, Zagreb, Vol. 17 (2008.), No. 2
K. Curtis, J.J. McCluskey, J. Swinnen, Differences in global risk perceptions of biotechnology and the political economy of the media, International Journal of Global Environmental Issues,8 (1/2) (2008), pp. 77–89. [6] J. M. Smith, Sjeme obmane, Biovega, Zagreb, 2005, str. 25-27. DOI: https://doi.org/10.1504/IJGENVI.2008.017261
F. William Engdahl, Sjeme uništenja, Detecta, Zagreb, 2005, str. 64-Monsato
M. Fulton, K. Giannakas, Inserting GM products into the food chain: the market and welfare effects of different labelling and regulatory regimes, American Journal of Agricultural Economics, 86 (1) (2004), pp. 42– 60. DOI: https://doi.org/10.1111/j.0092-5853.2004.00561.x
Medicinska enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb,1986. [10] P. Karlson, Biokemija, Školska knjiga, Zagreb,1989.
Objavljeno
##submission.howToCite##
Broj časopisa
Rubrika
##submission.license##
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc4.footer##