ULOGA PORODICE KAO FAKTOR ZAŠTITE I RIZIKA U POJAVI MALOLJETNIČKE DELINKVENCIJE
##plugins.pubIds.doi.readerDisplayName##:
https://doi.org/10.59417/nir.2024.24.68Ključne riječi:
Ličnost, porodica, društvo i društvene devijacijeSažetak
Živimo u dobu brzih promjena u svim životnim sferama, društvenim odnosima i socijalnim aspekti- ma razvoja ličnosti. Porodica je društvena grupa koja danas najviše osjeti savremene izazove, društ- vena kretanja, globalizciju i izazove tehnoloških dostignuća, koja u konačnici djeluju na karakter ličnosti i porodice. Savremena tehnološka dostignuća doprinose bržem i efikasnijem protoku infor- macija društvenog, porodičnog, poslovnog, psihosocijalnog i globalnog karaktera, te veoma znača- jno utiču na promjene u svim sferama života i društvenih odnosa. Definitivno postaju integracijs- ki segment svakodnevnog života ljudi, postaju životno pomagalo komuniciranja i participiranja u društvenoj zajednici, poslovnom svijetu, porodici, obrazovanju i u svakoj drugoj ljudskoj dimenziji življenja. Porodica je ključni zaštitni mehanizam i oslonac svakog njenog člana i kontinuirano se pokušava nositi sa svim društvenim, psihosocijalnim i savremenim izazovima i rizicima, koji vrlo često negativno utiču na sve ili pojedine njene članove. Ključni izazov porodice je uspješan razvoj svakog njenog člana, a sa druge strane porodica je najvažniji faktor zaštitet njenih članova od ra- zličitih društveno-neprihvatljivih pojava i rizika današnjice, prevencije društveno neprihvatljivih ponašanja djece / maloljetnika (različita devijantna ponašanja, kriminal, alkoholizam, narkomaniju, prostituciju, prosjačenje, krađa, kockanje, maloljetnička delinkvencija i druga društveno-neprihvat- ljiva ponašanja). Kroz ovaj stručni rad želimo istači značaj porodice kao osnovne društvene grupe sa svim njenim specifičnostima, izazovima i rizičnim faktorima današnjice.
##submission.citations##
Bašić, J., Ferić, M., Kranželić, V. (2002). Od primarne prevencije do ranih intervencija. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Bašić, J., Ferić Šlehan, M., Kranželić Tavra, V. (2007). Zajednice koje brinu-model prevencije po- remećaja u ponašanju: Strategijska promišljanja, resursi programi u Istarskoj županiji. Istar- ska županija i Sveučilište u Zagrebu. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Pula-Zagreb.
Bridges, K. M. (1926). Factors Contributing to Juvenile Delinquency. Journal of Criminal Law and Criminology, Volume 17. Inst. Crim. L. & Criminology 531. DOI: https://doi.org/10.2307/1134348
Golubović, Z. (1981). Porodica kao ljudska zajednica, Zagreb: Naprijed.
Jovičević, M. (1985). Društveno zdravlje i stres. Beograd: Biblioteka „Društveno zdravlje“. Jurčević-Lozančić, A. (2011). Redefining educational role of the familiy. Croatian Jurnal of Edu-
cation, 13 (4), 122-150.
Marković, O i Berger, D. (1990). Psihološka dijagnostika porodice i braka. U berger, J.,Biro, M. i Hrnjica, S. (Ur). Klinička psihologija (318-340).Beograd: Naučna knjiga.
Matić, V. (2005). Sociologija. Beograd: Naučna knjiga.
Milić, A. (1988). Rađanje moderne porodice, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Popović-Ćitić, B & Žunić-Pavlović, V. (2005). Prevencija prestupništva djece i omladine. Mini-
starstvo prosvjete i sporta Republike Srbije. Beograd
Popović- Ćitić, B. (2008). Prevencija nasilonog ponašanja učenika u školskoj sredini. Doktorska disertacija. Beograd: Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. Porodični rizični fak- tori (str.44-45) i Vanporodični rizični faktori (str.56-63).
Sokolović, Lj. (2018). Sudioništvo kod maloljetnih počinitelja kaznenih djela u Hrvatskoj – završ- ni rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.
Stojaković, M, Stojaković, M. (2005). Čovjek i društvo, Vranje.
Stojiljković, S. (1986). Psihijatrija sa medicinskom psihologijom, Beograd-Zagreb: Medicinska knjiga.
Objavljeno
##submission.howToCite##
Broj časopisa
Rubrika
##submission.license##
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc4.footer##
