NEKI VAŽNIJI TEHNIČKI I PSIHOLOŠKI TRENDOVI KAO UZROČNICI AGRESIVNE VOŽNJE U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU

Ramo Mulahusejnović; Vedrana Blagojević

doi:10.59417/nir.2023.22.21

Autor(i)

Ramo Mulahusejnović Internacionalni univerzitet Brčko Distrikt
Vedrana Blagojević Internacionalni univerzitet Brčko Distrikt

##plugins.pubIds.doi.readerDisplayName##:

https://doi.org/10.59417/nir.2023.22.21

Ključne riječi:

Tehnički, mobilni telefon, socijalne, psihološke, agresivni vozači, saobraćajne nesreće, prevencija

Sažetak

Kroz rad prezentujemo bitnije socijalne i psihološke karakteristike osoba koje ispoljavaju agresivno ponašanje u vožnji. Među važnije tehničke i psihološke faktore koji određuju agresivno ponašanje vozača ubrajamo: osobine ličnosti, psihopatološka stanja kao i ljutnju i stres vozača. Kod socijalnih faktora ističu se: spol i dob vozača a kod tehničkih, korištenje mobilnog telefona u vožnji, te upotreba psihoaktivne supstance. Postoji nekoliko teorija koje nastoje objasniti na koji način se stvara agresivnost kod vozača koja za posljedicu ima ugrožavanje vlastite i tuđe sigurnosti u saobraćaju što dovodi do lakih, srednje teških ili teških povreda sudionika u saobraćaju, kao i smrtnih ishoda.

##submission.citations##

Alonso F., Esteban C., Montoro L., Serge A. (2019). Conceptualization of aggressive driving behaviors through a Perception of aggressive driving scale (PAD). Research Article. DATS (Development and Advising in Traffic Safety) Research Group, INTRAS (University Research Institute on Traffic and Road Safety), University of Valencia, Valencia, Spain. FACTHUM lab (Human Factor and Road Safety) Research Group, INTRAS, University of Valencia, Valencia, Spain. DOI: https://doi.org/10.1016/j.trf.2018.10.032

Deffenbacher J. L. (2016). A review of interventions for the reduction of driving anger. Review Article. Colorado: Colorado State University, USA DOI: https://doi.org/10.1016/j.trf.2015.10.024

Galovski T. E. i Blanchard E. B. (2004). Road Rage: A domain for psychological intervention? Research Article. New York: Center for Stress and Anxiety Disorders, State University of New York at Albany, 1535 Western Avenue, Albany, NY 12203, USA.

Keleštura N. (2019). Sprovođenje preventivnih i represivnih mjera na mlade vozače s ciljem povećanja bezbjednosti saobraćaja. Završni rad. Travnik: Saobraćajni fakultet Travnik.

Kovač K. (2017). Psihološke odrednice sigurne vožnje kod mladih vozača. Diplomski rad. Osijek: Filozofski fakultet: Odsjek za psihologiju u Osijeku.

Niemeyer J. A. i Fox J. (1990). Reducing aggressive behaviour during car riding through parent-implemented Dro and Fading procedures. Journal Article. West Virginia: George Peabody College of Vanderbilt University.

Nikolić, M. (2016). Osobine ličnosti kao prediktori samoprocjene agresvine vožnje kod mladih vozača. Diplomski rad. Osijek: Filozofski fakultet: Odsjek za psihologiju u Osijeku.

Peršak N. (2011). “Človeški dejavnik” prometne (ne)varnosti: družbena zaželenost, delovno okolje in osebnost. Pregledno delo. Ljubljana: Fakulteta za kriminalistiko in kriminologijo, Univerza v Ljubljani.

Rakovec P. (2018). Vpliv notranjega dialoga na agresivno vožnjo voznikov avtomobilov.