GLOBALIZACIJA – PROKLETSTVO ILI BLAGOSLOV

Tarik Nuhanović

doi:10.59417/nir.2022.20.7

Autor(i)

Tarik Nuhanović Internacionalni univerzitet Brčko Distrikt

##plugins.pubIds.doi.readerDisplayName##:

https://doi.org/10.59417/nir.2022.20.7

Ključne riječi:

Globalizacija, antiglobalisti, kulturna uniformnost, država–nacija, pandemija, kolonijalizam

Sažetak

Poimanje globalizacije u mnogim elementima je slojevito i opširno, pa nije jednostavno čak ni navesti sve sfere njene primjene, kao ni načine manifestiranja. Multidimenzionalnost određenja globalizacije je teška i zbog toga što ona nije nikakvo stanje, već proces, pa su teškoće sa njenim preciznim određenjem povezane sa racionalnim odnosom prema tom procesom. Nakon analize najpoznatijih definicija i teorija globalizacije, autor je zaključio da je ona bitno povezana sa deteritorijalizacijom i reteritorijalizacijom socio-ekonomskog, političkog i kulturnog prostora. Globalizacija donosi sa sobom prinuđivanje, tj. zbijanje prostora i vremena, što uzrokuje porast međusobnih veza, veću brzinu i prohodnost komunikacija među ljudima. Značajno se povećava tržište, ukidaju se carine i druge uvozne barijere, stvaraju se povoljniji uslovi za razvoj i rast domaćih privrednih subjekata. Procesualno, ona je dio zakonom zakonomjernog razvoja čovječanstva i nemoguće je zaustaviti, jer svako zaustavljanje je kretanje unazad, u zaostalost. Po drugim teoretičarima, smisao globalizacije ima suprotno značenje, ona je ekonomski proces planetarne dominacije krupnog kapitala. Ali, to nije najgore. Globalizacija je proces vrijednosnog i kulturološkog sjedinjenja. U ovom procesu prvo nestaju identiteti malih naroda, zatim svi ostali, ona je protiv osnovnih zahtjeva, pretpostavki života čovjeka i ljudskog društva. Konačno, globalizacija je, po autoru, složen i protivrječan proces, jer omogućava proširenje, uzajamnu zavisnost i produbljavanje socijalnih veza raznih uslova u savremenom životu. Koju poziciju odabrati?

##submission.citations##

Beck, U. (1998). Was ist Globalisierung?. Frankfurt: Sulikamp.

Bjelica, I. (2000). EU i globalizacija. Međunarodna politika. Beograd: Institut za međunarodnu politiku, br. 1125/26.

Brzezinski, Z. (1994). Izvan kontrole. Globalna previranja uoči 21. st.

Creto, S.C. (2008). Moderni menandžment. Zagreb.

Domazet, A. (2002). Međunarodni marketing. Sarajevo: Ekonomski fakultet.

Fukuyama, F. (2005). Izgradnja države, vlada i svjetski poredak u 21 stoljeću. Zagreb. Haralsambos, M. (2002). Sociologija. Zagreb: Golden marketing.

Huntington, P.S. (1998). Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka. Zagreb. Held, D., et. al. (1992). Global Transformatons. Cambridge: Polity press.

Held, D. (1997). Demokratija i globalni poredak. Beograd: Filip Višnjić.

Jaspers, K. (1988). Duhovna situacija vremena. Zagreb: Matica hrvatska.

Kovačević, M. (2011). Neki elementi i posljedice procesa globalizacije. Teme – Časopis za društvenu nauku. Beograd.

Friedman, T. (1999). The Lexus and the Olive Tree: Understang Globalizatioon. New York: Ferrar, Straus & Giruux, p. 7–8.

Gidens, E. (1998). Posledice modernosti. Beograd.

Gidens, E. (2005). Kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Ritchie, M. Globalization vs. Globalism, URL: http//www. Itcilo.it/english. Pristupljeno 31.03.2004. Scholte, J. (2000). Globalization. A critical introduction. London: Macmilan.

Šimleša, D. (2004). Antiglobalizacijski pokret – stavovi, motivi, ciljevi i dometi. Magistarski rad. Zagreb.