ZDRAVSTVENA NJEGA OBOLJELIH OD ASTME

Autor(i)

  • Kristina Ostojić Cara Dušana 71A/10, Doboj, Republika Srpska, Bosna I Hercegovina
  • Valentina Vasiljević Kneza Miloša 40 Doboj, Republika Srpska, Bosna I Hercegovina

##plugins.pubIds.doi.readerDisplayName##:

https://doi.org/10.59417/nir.2023.22.59

Ključne riječi:

Astma, dijete, prevencija, medicinska sestra

Sažetak

Prevencija je važan aspekt djelovanja u zdravstvu, pa tako i u pogledu astme, a dijeli se na:

  • primarnu,
  • sekundarnu i
  • tercijalnu.

Primarna prevencija odnosi se na zdravu djecu koji imaju visok rizik s ciljem preveniranja razvoja bolesti izazvanih alergijom, a uključuje mjere sprječavanja senzibilizacije na nutritivne i inhalacijske alergene. Sekundarna prevencija uključuje izbjegavanje alergena koji potiču razvoj simptoma bolesti kod djeteta. Jedna od mjera sekundarne prevencije je i edukacija djeteta oboljelog od astme kao i njegovih roditelja o bolesti, uzrocima pogoršanja stanja, prepoznavanju simptoma i liječenju. Tercijarna prevencija uključuje kronično bolesnu djecu s ciljem sprječavanja pogoršanja bolesti. Kod djece oboljele od astme tercijarna prevencija bi značila sprječavanje propadanja funkcije pluća i sprječavanje smanjenja kvalitete života. Djeca oboljela od bronhalne astme i njihovi roditelji moraju biti upoznati i o mogućim komplikacijama, samopomoći i pomoći pri astmatskim napadima, vježbama disanja, prevenciji napadaja te prilagodbi tjelesne aktivnosti. Medicinska sestra kao dio tima, sudjeluje u svim razinama prevencije, uključujući i edukaciju u svim aspektima. Medicinska sestra podučava dijete o ispravnom mjerenju PEF-a, o izbjegavanju štetnih alergena i iritansa, nadzire proces liječenja, brine o redovitom obavljanju pretraga i kontrolnih pregleda te dijeli pisani materijal (edukativne brošure). Pogoršanje astme može se spriječiti uklanjanjem alergena i iritansa iz bolesnikove okoline, što rezultira i potrebom za manjim dozama lijekova.

Edukacija o pravilnoj inhalacijskoj tehnici Pravilna primjena inhalera ključna je za učinkovitost inhalacijske terapije. Velik postotak pacijenata ne upotrebljava inhalere na adekvatan način što utiče na isporuku lijeka u pluća, a samim tim i na smanjenje bronhodilatatornog učinka kratkoročno te pogoršanje kontrole astme dugoročno. Pogreške mogu biti neovisne ili ovisne o inhaleru. Svaki tip inhalera nalaže drugačiju tehniku, stoga je preporučljivo kod promjene terapije zadržati isti tip inhalera.

##submission.citations##

Aleksandar Baljozović, Svetislav Kostić, Nikola Baljozović - Zdravstvena nega 1,

Aleksandar Baljozović, Kovina Jojkić, Ružica Hiti, Nikola Baljozović - Zdravstvena nega 2

https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin%3A1724/datastream/PDF/view

https://repo.ozs.unist.hr/islandora/object/ozs%3A78/datastream/PDF/view

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-06-01

##submission.howToCite##

Ostojić, Kristina, and Valentina Vasiljević. 2023. “ZDRAVSTVENA NJEGA OBOLJELIH OD ASTME”. NIR 1 (22):59. https://doi.org/10.59417/nir.2023.22.59.

Broj časopisa

Rubrika

Članci