SVA HRANA MORA BITI SIGURNA, A TO ZNAČI I ZDRAVSTVENO ISPRAVNA

Siniša Franjić

doi:10.59417/nir.2023.23.51

Autor(i)

Siniša Franjić

##plugins.pubIds.doi.readerDisplayName##:

https://doi.org/10.59417/nir.2023.23.51

Ključne riječi:

Hrana, Meso, Mlijeko, Perad, Žitarice, Povrće

Sažetak

Sigurnost hrane podrazumijeva sigurnu i zdravstveno ispravnu hranu duž cjelokupnog lanca prehrane „od polja do stola“ koji uključuje proizvodnju, preradu i skladištenje hrane, te transport i stavljanje na tržište. Hrana koja se stavlja na domaće ili međunarodno tržište mora biti sigurna za konzumaciju i dobre kvalitete te ne smije uzrokovati bolesti ljudi. To je postao jedan od bezuvjetnih zahtjeva kad je u pitanju trgovina hranom. Sigurnost hrane je bitna značajka u sveukupnoj brizi za zdravlje ljudi i životinja te brizi za okoliš. Koliki se značaj daje ovom segmentu, govori i činjenica da je na nivou Europske unije donesen čitav niz propisa kojima se nastoji regulirati oblast rukovanja, proizvodnje, prometa i skladištenja hrane, sa ciljem prevencije pojave hranom prenosivih bolesti i trovanja hranom. Sigurnost hrane uključuje postupke koje treba slijediti radi izbjegavanja potencijalno ozbiljnih zdravstvenih rizika. Hranom se mogu prenositi bolesti s jedne osobe na drugu, a hrana može služiti kao medij za rast bakterija koje uzrokuju trovanje hranom.

##submission.citations##

Franjić, S. “A Few Words about Food and Health". Acta Scientific Pharmacology 1.9 (2020): 28-34.

Bhargava, A. „Food, Economics, and Health”, Oxford University Press, 2008. (1) DOI: https://doi.org/10.1093/acprof:oso/9780199269143.003.0001

Azzurra, A., & Paola, P. (2009). Consumers' behaviours and attitudes toward healthy food products: The case of Organic and Functional foods. In 113th EAAE Seminar: A resilient European food industry and food chain in a challenging world, Chania, Greece

N. Puvača et al.: Antimicrobial efficiency of medicinal plants and their influence on cheeses quality, Mljekarstvo 70 (1), 3-12 (2020) DOI: https://doi.org/10.15567/mljekarstvo.2020.0102

K. Lisak Jakopović et al.: Bioactive components derived from bovine milk, Mljekarstvo 69 (3), 151-161, (2019) DOI: https://doi.org/10.15567/mljekarstvo.2019.0301

Marenjak, T. S.; Poljičak-Milas, N.; Delaš, I.: „Biološki aktivne tvari u kravljem mlijeku

i njihov učinak na zdravlje”, Mljekarstvo 56 (2) 119-137, 2006.

Jan, N.: „Milk and dairy products among health protecting food products”, Mljekarstvo 50 (1) 67-70, 2000

Grujić, R.; Grujić, S.; Vujadinović, D.: „Funkcionalni proizvodi od mesa”, Hrana u zdravlju i bolesti, znanstveno-stručni časopis za nutricionizam i dijetetiku (2012) 1 (1) 44-54

Kaić, A.; Kos, I.; Nikšižć, B.: „Načini poboljšanja nutritivno-funkcionalnih svojstava mesa”, Meso Vol. XV [2013] | svibanj - lipanj | broj 3

Žlender, B.: „Smanjenje koncentracije soli u mesnim proizvodima”, Meso Vol. XI (2009) svibanj - lipanj br. 3

Kralik, G.; Janječić, Z.; Kralik, Z.; Škrtić, Z.: „Stanje u peradarstvu i trendovi njegova razvoja”; Poljoprivreda 19:2013 (2) 49-58

Kralik, G.; Kralik, Z.; Grčević, M.; Škrtić, Z.: „Obogaćivanje peradarskih proizvoda

funkcionalnim sastojcima”, Poljoprivreda 18:2012 (1) 52-59

Đurić, N.; Glamočlija, Đ.; Janković, S.; Dozet, G.; popović, V.; Glamočlija, M.; Cvijanović, V.: „Alternativne žitarice u Srbiji u sistemu održive poljoprivredne proizvodnje”, Agronomski glasnik, 6/2018 DOI: https://doi.org/10.33128/ag.80.6.2

Lasić, D.; Vujnović, F.; Kuharić, Ž.; Prskalo, I.; Benić, M.; Vasiljev, V.: „Analiza sadržaja soli u kruhu i pecivu nakon primjene novoga nacionalnog pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica”, J. appl. health sci. 2020; 6(1): 117-127 DOI: https://doi.org/10.24141/1/6/1/11

Kantoci, D.: „Mala škola povrtlarstva”, Glasnik zaštite bilja 1/2010.

Šimundić, B.: „Zdrava prehrana - značajna resursna osnovica zdravstvenog turizma”, Tour. hosp. manag. God. 2., Br. 2, Str. 357-368 DOI: https://doi.org/10.20867/thm.2.2.12

Čadež, V.; Teskeredžić, E.: „Patogeni mirkoorganizmi i toksini koje prenose školjkaši iz onečišćenih područja – Zoonoze”, Ribarstvo, 63, 2005, (4), 135—145

Kantoci, D.: „Voćarstvo”, Glasnik zaštite bilja 5/2006

Jašić, M.; Bašić, M.; Sakić, A.; Čengić, F.: „Halal status aditiva u mlijeku i mliječnim proizvodima”, Mljekarstvo 57 (2) 153-159, 2007.

Alagić, D.; Smajlović, M.; Čaklovica, F.: „Genetski modificirani organizmi (GMO) u prehrani ljudi”, Meso Vol. VII (2005) rujan - listopad br. 5

Fox, M. W.: „Poljoprivreda, biotehnologija, bioetika i globalna FDA - Zdravstveno sigurna hrana – Poljoprivredni kompleks”, Agronomski glasnik 2/2008.

Pleadin, J.; Bogdanović, T.; Murati, T.; Kmetič, I.: „Kemijska onečišćivala iz okoliša i njihovi ostaci u hrani životinjskog podrijetla”, Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology and Nutrition 12 (1-2), 19-29 (2017)

Miletić, M.; Murati, T.; Puntarić, A.; Bilandžić, N.; Kmetič, I.: „Utjecaj pripremnih tehnika i termičkih postupaka procesiranja na sadržaj ostataka pesticida u namirnicama”, Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology and Nutrition 13 (3-4), 78-85 (2018) DOI: https://doi.org/10.31895/hcptbn.13.3-4.12

https://www.hah.hr/arhiva/haccp.php

https://hr.wikipedia.org/wiki/Košer

Franjić, S. “Food Must be Controlled". Acta Scientific Nutritional Health 3.9 (2019): 48-53 DOI: https://doi.org/10.31080/ASNH.2019.03.0400

Rogelj, I.: „Istine i zablude o mlijeku i mliječnim proizvodima u prehrani”, Mljekarstvo 48 (3) 153-164, 1998

Grgić, I.; Čagalj, M.; Baškarić, L.; Prišenk, J.: „Regionalni aspekt ekološke poljoprivrede Hrvatske”, Glasnik zaštite bilja 4/2020. DOI: https://doi.org/10.31727/gzb.43.4.1

Grgić, I.; Hadelan, L.; Zrakić, M.: „Konvencionalna i/ili ekološka proizvodnja povrća: različiti scenariji”, Glasnik zaštite bilja 4/2015.