POJMOVNO-TEORIJSKI KONTEKST DISKRIMINACIJE ŽENA PRI ZAPOŠLJAVANJU I NA RADU

Autor(i)

  • Šejla Šećkanović Internacionalni univerzitet Brčko Distrikt

##plugins.pubIds.doi.readerDisplayName##:

https://doi.org/10.59417/nir.2018.13.57

Ključne riječi:

žena, muškarac, diskriminacija, pravo, jednakost.

Sažetak

Pravo na slobodu od diskriminacije jeste univerzalno ljudsko pravo. Diskriminaciju definišemo kao nedopušteno i neopravdano razlikovanje osoba na osnovu nekih njihovih karakteristika. Jednakost ljudi pred zakonom i u primjeni zakona temelji su pravne drţave i vladavine prava idealima koje svako društvo sebi postavlja kao primarni cilj. I danas je u društvu stalno prisutna rasprava o ravnopravnosti muškaraca i ţena. U svim civilizovanim društvima naĉelo jednakosti jedno je od temljnih naĉela. Društveni poloţaj muškarca u proteklom vijeku vezao se za profesiju i zanimanje, dok je status ţene, pa ĉak i njen poloţaj bio neodvojiv od obiteljskog ţivota. Ţenina prvenstvena uloga bila je raĊanje i odgoj djece, briga o kućanskim poslovima. Tradicionalna podjela uloga u obitelji danas se promijenila pa tako muškarac nije više jedini hranitelj obitelji. Politika jednakih mogućnosti zasluţna je za golem iskorak glede izlaska ţena iz podreĊene pozicije na privatnom ţivotu na trţište rada. Ţena obavlja više funkcija u obitelji samim tim ulaţe više bioenergetskih sposobnosti od ostalih ĉlanova obitelji.

I danas je u društvu stalno prisutna rasprava o ravnopravnosti muškaraca i ţena. U svim civilizovanim društvima naĉelo jednakosti jedno je od temljnih naĉela. Društveni poloţaj muškarca u proteklom vijeku vezao se za profesiju i zanimanje, dok je status ţene, pa ĉak i njen poloţaj bio neodvojiv od porodiĉnog ţivota. Ţenina prvenstvena uloga bila je raĊanje i odgoj djece, briga o kućanskim poslovima. Tradicionalna podjela uloga u porodici danas se promijenila, pa tako muškarac nije više jedini hranitelj obitelji. Politika jednakih mogućnosti zasluţna je za golem iskorak u vezi izlaska ţena iz podreĊene pozicije na privatnom ţivotu na trţište rada. Ţena obavlja više funkcija u porodici samim tim ulaţe više bioenergetskih sposobnosti od ostalih ĉlanova obitelji. Ţene svakodnevno pogaĊaju razliĉiti oblici diskriminacije kojima su i danas izloţene. Gdje ima ljudi dogaĊaju se razni oblici uznemiravanja, koji su naravno utemeljeni na individualnim i liĉnim krivim procjenama i stajalištima. Pravo na zaštitu od diskriminacije je univerzalno ljudsko pravo, koje svoje temelje nalazi u brojnim ustavima diljem svijeta.

##submission.citations##

Leinert-Novosel, S. (1999). Žena na pragu 21. stoljeća. Zagreb: Impresum.

Rodin, S. (2003). Jednakost muškarca i žene: pravo i politika u EU i Hrvatskoj. Zagreb: Institut za

meĊunarodne odnose.

Savić, S. (1995). Pojam prava kao normativnog poretka. Prilog kritici Kelzenove normativne doktrine.

Banja Luka: Pravni fakultet, str. 184–196.

Subašić, S., Ćupurdija, M. (2015). Pravo i pravednost. Rijeka: Libertin naklada, str.181–193. Tomić, Z. (2007). Krivično pravo II – posebni dio. Sarajevo: Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu. Uĉur, M., Laleta, S. (2007). Konvencije Međunarodne organizacije rada. Zagreb: TIM pres.

##submission.downloads##

Objavljeno

2018-06-01

##submission.howToCite##

Šećkanović, Šejla. 2018. “POJMOVNO-TEORIJSKI KONTEKST DISKRIMINACIJE ŽENA PRI ZAPOŠLJAVANJU I NA RADU”. NIR 1 (13):57. https://doi.org/10.59417/nir.2018.13.57.

Broj časopisa

Rubrika

Članci

##plugins.generic.recommendByAuthor.heading##